OSNOVNI IZBORNIK

PRIRUČNIK

SAMOSPAŠAVANJE I PLIVANJE U BRZAKU

Samospašavanje na rijeci možemo svrstati u dvije kategorije: samospašavanje i asistencija pri spašavanju. Prilikom samospašavanja rafteri se oslanjaju na vlastite vještine i sposobnosti. Kod asistencije pri spašavanju rafta ili plivača u nevolji u pomoć priskaču spasioci s obale i rijeke služeći se konopcima služeći se konopima, kajacima i dajući psihičku podršku. Bez obzira kako vršimo spašavanje, ljudi su na prvom mjestu. Plivanje u brzacu u pravilu iznenadi početnike jer nije nalik na plivanje u moru ili bazenu. Jake struje mogu brzo povući i umoriti i najiskusnije plivače. Kada plivač pobliže upozna sile koje djeluju na njega, može smireno i racionalno upoznati način na koji će doplivati u sigurnost riječne obale ili rafta. Ako u rijeku niste skočili namjerno, plivanje može biti veliko iznenađenje. Čim izronite obuhvatite pogledom rijeku i obale i nizvodno potražite mirne bazene i eventualne opasnosti. Držite svoje veslo, osim ako vam odbacivanje vesla povećava izglede za brzo spašavanje. Ako ste blizu rafta, povucite se nazad u čamac s uzvodne strane, kako bi izbjegli priklještenje između plovila i prepreke. (u nekim situacijama je bitno što prije uči u raft bez razmišljanja o tome na kojoj se strani nalazimo). U lakim brzacima se na preokrenuti raft možemo popeti i dovesti sa njim na sigurno. Kada se držimo za raft i plivamo uz njega, trebamo paziti na opasnosti koje nam plivanje uz preokrenuto plovilo donosi. Raft nam olakšava plivanje i spasioci ga mogu lako uočiti, ali nam u isto vrijeme prijeti opasnost da nas prikuje uz neku prepreku. Zbog toga treba biti na porezu i pustiti raft kad zaključite da ćete tako povećati svoje šanse za spas.

ZAOBILAZAK BRZAKA

Brzaci izazivaju širok spektar osjećaja; od uzbuđenja do otvorenog straha. Vaš unutarnji glas obično je dobar pokazatelj velikih šansi za uspjeh. Oni koji ga vole ignorirati mogu poslušati svoje tijelo; iznenadna potreba za uriniranjem i nesposobnost za pljuvanje (suha usta) su prilično dobar pokazatelj da će nam taj brzak predstavljati popriličan izazov. Uvijek držite na umu da su prenošenje obalom ili spuštanje rafta uz pomoć konopa česti na teškim rijekama i da su dobra opcija kad odlučimo zaobići neki brzak. Jedna od ključnih stvari koju ne smijemo zaboraviti pri donošenju odluke o načinu prolaska nekog brzaka je kako se osjećaju svi članovi grupe. Ako veslate sami u svom raftu obično možete donijeti o spuštanju niz brzak bez uznemiravanja ostalih članova grupe. Ako ste sa druge strane kormila u raftu s posadom veslača koja ne želi niz brzak V+ (ekstremno), a vi odlučite suprotno, vjerojatno ćete saznati što je pobuna. Prije spuštanja rafta niz brzaka pomoću konopa osigurajte ili izvadite iz čamca svu opremu koja bi se mogla oštetiti ili izgubiti. Nakon toga pričvrstite drugi konop za provu i za krmu i potražite put koji neće oštetiti konop (bez prevelikog trenja, oštrog kamenja i slično). Kada ste sve pripremili, polagano gurnite raft u struju. Dva čovjeka, svaki na svom kraju konopa, prilagođavaju kut i brzinu plovila onako kako bi ga postavili u slučaju da ste se odlučili na prolazak brzaka s posadom u čamcu. Ukoliko mislite da je spuštate pomoću konopa prezahtjevno, ili zbog konfiguracije terena nemoguće, možete se odlučiti za prenošenje plovila obalom. U tom slučaju raft treba nositi (ne vuči) do sigurnog mjesta na rijeci gdje je rijeka mirna, nizvodno od opasnosti

AKTIVNO PLIVANJE

Ako se nađete predaleko od plovila, ili spasilaca, morate biti spremni da sami pronađete put u sigurnost (kontratok ili obala). Prvi korak je povratak na površinu, na što će vas podsjetiti vaša pluća. U žestokim brzacima može biti prilično komplicirano naći površinu. Okrenite se na moment i pogledajte oko sebe. Potražite svjetlost ili tražite mjehuriće. Kad ste sigurni da se krećete u pravom smjeru, zadržite prisebnost i držite usne stisnute do sljedećeg udisaja. Kada se nađete na površini, locirajte opasnosti energičnim plivanjem je izbjegnite. Budite spremni na plivanje prema obali kada se ukaže prilika. Plivači u plitkim i preprekama zakrčenim brzacima trebaju leći na leđa, s visoko postavljenim stopalima usmjerenim nizvodno. Ovako postavljeni, u stanju ste nogama amortizirati udarac u prepreku i leđnim plivanjem raditi traverzu prema sigurnom dijelu rijeke. Zbog opasnosti od zaglavljivanja stopala, nikad ne pokušavajte ostati u brzaku. Radije pričekajte priliku da uđete u miran kontratok. Prilikom svakog plivanja rijeka nam diktira način na koji bijeg u sigurnost možemo izvesti što učinkovitije. U dubokim snažnim brzacima, agresivno plivanje na stomaku prema obali može biti bolji izbor od leđnog plivanja. U strmim, stjenovitim brzacima postavljanjem koljena na prsa možemo izbjeći ozljede vitalnih organa. Bez obzira kojom se tehnikom plivanja služite, pokušajte zadržati dooljno zraka u plućima. Udišite u mirnom dijelu između kresta valova i pritom okrenite glavu na stranu kako bi izbjegli udisanje vodene prašine ili pjene.

PLIVANJE U ROLAMA I ISPOD BRANA

Uzvodna površinska struja velikih rola ili ispod brana može vrlo dugo držati plivača i plovilo. U takvoj situaciji prsluk za plivanje može imati premalu istisninu da vas drži na površini. Zbog toga role zahtijevaju posebnu tehniku za brz bijeg u sigurnost. Većina rola je premala da bi nas držala zarobljene. Ako se iznenada nađete u povratnom valu, opustite se na moment, udahnite kad vam se pruži prilika, i pokušajte isplivati sa strane iz role. Ako na taj način ne možete isplivati sjetite se da svaki pad ima jaku nizvodnu struju koja vas može gurnuti ispod role u sigurnost. Plivajte ravno u pad, zaronite što dublje i pokušajte uči u nizvodnu struju koja se nalazi uz dno rijeke. Ako izronite na granici role, plivajte agresivno nizvodno prije nego što vas uhvati u čvršći zagrljaj. Role (uglavnom horizontalne) koje se nalaze ispod brane često su smrtonosne i daju malo mogućnosti za bijeg. Takve role u sebi mogu zadržati razne naplavine i ostatke građevinskog materijala što nam otežava bijeg i povećava opasnost. Najbolji način za bijeg iz tih klopki je ne ulaziti u njih. Ako vam se ipak dogodi da plivate u takvoj roli, vjerojatno će vas dugo držati. Pokušajte sačuvati dovoljno snage i radite na traženju izlaza. Uplivavanje u pad i zaranjanje može biti dovoljno da budete izbačeni ispod povratnog vala, ali budite na mnogo pokušaja. Najvažnije od svega: nemojte odustati od borbe da se izvučete.

POVLAČENJE PLIVAČA U RAFT

Kada u jakom brzaku iz rafta ispadnu jedan ili dva člana posade, obično isplivavaju blizu plovila. Ukoliko plivači mogu biti spašeni bez ugrožavanja ostatka posade, obratite pozornost na sljedeće korake:

1. Djelujte brzo!. Povucite plivača u raft prije nego što se situacija pogorša.

2. Neka se plivač dovuče do uzvodne strane plovila da ga ne pritisne uz neku prepreku. (Nekad je bolje hitno uvući plivača u raft bez obzira bez obzira na kojoj se strani nalazi).

3. Pri spašavanju vam mogu pomagati jedan ili dva člana posade, dok ostali nastavljaju veslati kako bi zadržali kontrolu nad plovilom. 4. Spasilac treba stati licem prema plivaču s koljenima na glavnoj komori koja služi kao oslonac. Tada plivač koji je okrenut licem prema plovilu treba uhvatiti za naramenice prsluka za plivanje i uvući ga u raft. Plivača je lakše povući iz vode oko ako nam pomaže povlačenjem na konop koji je pričvršćen s vanjske strane glavnih komora i aktivnim plivanjem nogama.

5. Ako zaključite da bi spašavanje ugrozilo ostatak posade pričekajte dok ne dođete u situaciju da ga sigurno izvadite.

POTOPLJENO DRVEĆE I POTKOPANE PREPREKE

Jedna od najvećih opasnosti s kojima se suočavaju plivaći i raft su potkopane prepreke i potkopano drveće. Ove prepreke funkcioniraju kao divovske škrge koje propuštaju vodu da slobodno prolazi, a zadržavaju veće prepreke (plivača i raft) u svoj zagrljaj. Ako se nađete u situaciji da vas voda nosi prema takvoj prepreci, upotrijebite svu snagu da je izbjegnete. Ako je sudar neizbježan, okrenite se na stomak s licem nizvodno, i koncentrirajte se na to da se približavate prepreci. Izdignite se iz vode sekundu prije kontakta i pomažite se pri tome agresivnim plivanjem nogama. Povucite se preko prepreke (prvo glava) koristeći svako hvatište koje možete naći. Pri tome dajte sve od sebe. Ako se ne možete prebaciti preko prepreke, pokušajte visjeti na njoj dok ne dođu spasioci. Ako vas unatoč svemu struja povuče pod takvu prepreku, pokušajte stopalima i nogama pronaći izbočine u prepreci. Imajte na umu da je plivanje ispod prepreke ove vrste zadnje što trebate učiniti. Tako nešto možete pokušati tek kad ništa drugo ne pomaže.

SPAŠAVANJE UZ POMOĆ SPASIOCA U VODI

Postoje slučajevi kada se plivač nađe uhvaćen prema prepreci u sredini struje, spasioci koji se nalaze na plovilu ili obali ne mogu mu pomoći. Ako u takvoj situaciji želimo pružiti pomoć plivaču, jedina tehnika koja nam preostaje je zaplivati prema njemu uz prethodno osiguranje konopom. Ova tehnika je iznimka jer ugrožava i spasioca koji se nalazi unutar omče, dok ga osigurava drugi spasilac s obale. Zbog toga se ova tehnika upotrebljava kada ostale ne mogu pomoći i kada je život žrtve ugrožen. Ovaj način spašavanja zahtjeva plivača, asistenta na obali i jaki konop. Veliku, vrlo opuštenu omču koju vežemo na jednom kraju i smjestimo oko prsa spasioca. Omča mora biti labava kako bi se spasilac mogao osloboditi ako upadne u neprilike. Tada spasilac može doći do plivača u nevolji uz pomoć osiguranja sa obale, neke prepreke u rijeci, ili riječnog otoka.

KORIŠTENJE RAFTA KAO SPASILAČKE PLATFORME

Do nasukanog plovila ili plivača u nevolji možemo doći korištenjem rafta ili dva povezana kanua (platforma za spašavanje) i sustava konopa i karabinera. Promjenu smjera kontroliraju spasioci stacionirani na obalama pomoću konopa koji vuku raft prema jednoj ili drugoj obali. Ti konopi su karabinerima spojeni na glavni konop razapet od obale do obale. Ovakav način spašavanja je kompleksan, a priprema oduzima dosta vremena, pa ga koristimo isključivo u situacijama kada vrijeme nije odlučujući faktor. S druge strane omogućuje nam sigurniji pristup plovilu omotanom oko prepreke ili ugroženom plivaču. Ova tehnika zahtjeva opremu koja sadrži minimalno: fiksni konop, dva bočna konopa, konop koji povezuje raft i fiksni konop i tri karabinera. Fiksni konop je razapet preko rijeke na visini od 2,5-3 metra i 10-15 metara uzvodno od točke gdje se nalaze plivač ili plovilo u nevolji. Ako je fiksni konop postavljen pod blagim kutom prema točki spašavanja, struja će nam pomoći da dođemo do cilja s vrlo malo pomoći s obale. Na fiksni konop je pričvršćen lanac od tri karabinera. Bočne konope povezujemo za srednji karabiner jednim krajem, dok drugi kraj kontroliraju spasioci na obje obale. Preostaje nam još konop koji povezujemo jednim krajem za spasilačku platformu, provlačimo kroz treči karabiner u nizu i povlačimo nazad do spasioca na platformi. Ovaj konop mora biti jak i najmanje dva puta duži od udaljenosti između fiksnog konopa i točke spašavanja. Sustav radi tako da spasioci koji rade na bočnim konopima postave platformu uzvodno od mjesta spašavanja. Tada spasilac na platformi spušta raft do točke spašavanja, koristeći se pri tom konopom provučenim kroz najniži karabiner. Ovaj konop osim spasioca na platformi mogu koristiti i spasioci s obale.

OMATANJE

Do omatanja dolazi kada raft bokom udari u prepreku i zalijepi se oko nje. Ako ste osobno prošli ovo iskustvo sigurno ga nećete zaboraviti. Omatanje nam pruža priliku da provjerimo spasilačke vještine i dosjetljivost. U ovakvoj situaciji naš cilj je da pronađemo najbolji način da nadvladamo tone vode koje drže plovilo na mjestu zarobljeno, a to zahtjeva snagu, čvrstu opremu, i proučavanje toka rijeke. Neki rafteri na omatanje gledaju kao na iznenadnu šansu da izvade svu opremu kojom raspolažu i krenu u spašavanje. Iako neke situacije zahtijevaju baš taj tip akcije, obično je efikasnije odabrati najjednostavniji način za oslobađanje plovila bez nepotrebnih komplikacija. Prije postavljanja konopa procijenite situaciju. Prema kojoj obali je plovilo okrenuto?. Kako su raspoređene eventualne nizvodne prepreke?. Koliki dio plovila je iznad površine vode?. Koliko su točke za vezivanje pristupačne (na plovilu i na obali)?. U kojem smjeru treba potezati plovilo?. Nakon procijene situacije treba odrediti nekog da rukovodi operacijom spašavanja s obale. Ta osoba treba biti najiskusniji član grupe, koji će posadu organizirati i voditi u timskom radu. Ne zaboravite da je spasilačka procedura fleksibilna i da je treba prilagoditi potrebama vaše situacije. Točka za vezivanje konopa. Operaciju spašavanja počinjemo vezivanjem jednog kraja jakog konopa za omotano plovilo. Ne koristite konop iz vreće za spašavanje, osim kada nam ništa drugo nije dostupno (može lako puknuti prilikom povlačenja i ozbiljno ozlijediti spasioce). Ako je raft dospio do pozicije iz koje ga treba vaditi bez posade, pristup radi vezivanja konopa može biti težak. U tom slučaju odaberite način pristupa sa najmanje rizika. U trenutku kada ste dosegli unesrećeno plovilo možete sjesti na prepreku ili na izloženu komoru omotanog plovila (ovo je opasnije jer postoji mogućnost nenadanog pomicanja rafta). Ako je točka koju želimo vezati konop pod vodom trebali bi asistenta koji će vas držati dok obavljate vezivanje. Neke tehnike spašavanja plovila razviju ogromne sile koje ni najjači D-prsten ne može podnijeti. U plovilu sa sustavom samopražnjenja vode konop možemo provući kroz rupu za oticanje vode i oko izložene komore. U plovilu s standardnim dnom konop možemo vezati oko poprećne komore ili provući kroz više D-prstenova, dok kod raftova na pariće možemo iskoristiti okvir.

OSNOVNI SUSTAVI POSTAVLJANJA KONOPA

Najjednostavniji način oslobađanja rafta omotanog oko prepreke je grupno provlačenje konopa koji je na drugom kraju vezan za čvrstu točku na plovilo. Ovaj sustav omogućuje tek 1:1 odnos sile kojom vučemo i sile kojom djelujemo na omotani raft, pa je pogodan za lakše prikovane raftove. Vektorskim vučenjem možemo popraviti ovaj odnos u našu korist, tako da na raft djelujemo nešto većom silom od one koju mi stvaramo povlačenjem konopa vezanog direktno na plovilo. Sustav radi tako da na slobodni kraj konopa koji smo pričvrstili na omotani raft vežemo na čvrstu točku na obali. Tada drugi konop (koji vučemo) vežemo po sredini prvog pod kutom od 90 ° i sustav je spreman. Ako želimo poduplati silu vuče, zakačite koloturu ili par karabinera za raft i povucite konop kroz njih. Tada s jednim krajem konopa vezanim za čvrstu točku na obali i povlačenjem slobodnog kraja može se stvoriti sila odnosa 2:1.

Z-POVLAČENJE

Z-povlačenje (sustav svetog Berner-a) jedan je od najpopularnijih sustava spašavanja zarobljenog rafta. Razlog tomu je odnos sila 3:1 kod primjene osnovnog sustava svetog Bernera, dok kod složenijih sustava Z-povlačenja taj odnos može biti još povoljniji (6:1, 9:1). Za postavljanje osnovnog sustava ne treba nam ništa osim jakog konopa, no treba znati da uporabom karabinera i kolotura znatno smanjujemo trenje koje se koje se javlja prilikom uporabe sustava. Ukoliko nemate karabinere ili koloture možete koristiti čvorove; leptir ili osmicu. Prvi korak u postavljanju sustava je vezivanje konopa za čvrstu točku na plovilu. U isto vrijeme vežite jaki remen od konopa oko čvrste točke na obali i ukopčajte karabiner i koloturu u omču. Tada vežite jedan od čvorova između plovila i čvrste točke na obali. Čvor mora biti vezan dovoljno blizu raftu, kako bi smo izbjegli kontakt čvora i omče na obali kada počnemo povlačiti konop. Ako je vaša pozicija na obali daleko od točke spašavanja, ovaj čvor možete vezati pri postavljanju glavnog konopa na omotano plovilo. Ako imate dodatni karabiner ili koloturu, ukopčajte ih u ovaj čvor. Sada možemo uzeti slobodan kraj konopa i provuči ga kroz karabiner ili koloturu na obali, pa nazad do čvora koji je vezan na glavnom konopu i opet nazad do obale. Ako ovo izvedete kako treba, sustav će prikazivati slovo. Sustav stavljamo u pogon povlačenjem slobodnog kraja konopa na obali. Ako nam ni jedan od opisanih sustava ne može pomoći, moramo se osloboditi otpora kojemu je uzrok dno rafta. Kod raftova s dnom privezanim za okolne komore, trebamo prerezati vrpcu i ostaviti dno otvoreno. Kod raftova sa standardnim dnom potrebno je potrebno je prorezati rupu na mjestu najjačeg pritiska vode na dno rafta. Pri tom treba znati da prorezivanjem rupe na dnu standardnog rafta može dovesti do širenja proreza preko cijelog dna. Ispuhivanje komora može pomoći pri oslobađanju, no tada riskiramo da nam voda prodre u komoru skroz otvoreni ventil i eventualno ošteti plovilo. Ispuhivanjem komora raft se može još više priljubiti uz prepreku i još više otežati situaciju. Zato oprezno s odlukom da se komore ispušu.

HIPOTERMIJA

Voda može biti opasan neprijatelj plivačima ili loše odjevenim putnicima na rafting avanturama. Hipotermija (padanje tjelesne temperature) može se dogoditi kada je osoba uronjena u vodu niske temperature određeni vremenski period, ili kada hladni zrak ili vodena prašina smanjuju sposobnost tijela da ostane toplo. Hipertermija smanjuje sposobnost prosuđivanja, a ukoliko traje dugo može uzrokovati gubitak života. Zbog toga je važno poduzeti mjere predostrožnosti i naučiti kako prepoznati i ponašati se kada dođe do hipotermije. Topla odjeća, adekvatna konzumacija hrane i pića i konstantna aktivnost predstavljaju prvu liniju odbrane protiv hipotermije. Unatoč tome jedno kratko plivanje u hladnoj vodi može izvući tjelesnu toplinu. Ako netko završi u rijeci, treba ga brzo izvući van. Voda može sniziti temperaturu tijela 20-30 puta brže od zraka, čineći i najkraće plivanje u vrlo hladnoj vodi opasnim. Važno je znati prepoznati simptome hipotermije i znati kako se ponašati kada uočimo simptome. U početnom stadiju osoba će drhtati i izgledati smrznuto i blijedo. Na tom stadiju tretman je najlakši i najučinkovitiji. Izvucite osobu iz rijeke, obucite je u suhu odjeću i postavite blizu nekog izvora topline. Ako to nije dostupno, hodajte s njom po obali dok se ne ugrije, a drhtavica prestane. Ukoliko osobu ostavimo bez tretmana, hipotermija če napredovati do sljedećeg stadija. Kada temperatura ljudskog tijela padne na 32-35° C, osoba može postati zbunjena, nespretna i troma, pa se i drhtavica može usporiti. Govor postaje otežan i nejasan, a oči mutne. Ako opazimo ove simptome, treba znati da je hlađenje tijela napredovalo do stupnja kada tijelo više nije moguće ugrijati bez vanjskog izvora topline. U tom slučaju može biti neophodno da dvoje ljudi uđe u vreću za spavanje zajedno s osobom, koju treba lagano zagrijati kontaktom kožom Cijelo tijelo). Ako je moguće, smjestite osobu s hipotermijom blizu jake vatre, a leđa joj pokrijte pokrivačem ili vrećom za spavanje radi što bolje izolacije. Što god napravili, to mora biti učinjeno prije nego temperatura tijela padne niže. Ako se to ipak odgodi, mišići će se ukrutiti, osoba će se onesvijestiti, a moguć je i zastoj rada srca. U tom slučaju potrebna je hitna evakuacija i hospitalizacija.
 © 2007 raft.hr