Kada idete na rafting vaša odjeća mora biti konforna,
fleksibilna i dovoljno toplinski izolirana da vas zaštiti od hipotermije.
U Dalmaciji imamo klimu koja nam dozvoljava boravak na rijeci bez specijalne
opreme od svibnja do listopada. U proljetnim i ljetnim mjesecima na rafting
na rijeci Cetini možete doći u majici kratkih rukava, kratkim hlačama ili
kupaćem kostimu. Za ostali dio godine dovoljna zaštita su neoprenske čarape
zajedno s mokrim odjelom debljine 3 mm i anorkom (šuškavcem).
Mokro
odijelo
Napravljeno je od neoprena raznih debljina. Za raftere
je najbolji izbor dugo odijelo koje ostavlja ramena i ruke otkrivene, kako
bi se moglo nesmetano veslati. Mokro odijelo štiti kožu od direktnog zalijevanja,
a kod plivanja zarobljava tanak sloj vode koja vrlo brzo postiže tjelesnu
temperaturu. Ovo odijelo raftere štiti i od manjih ozljeda za vrijeme boravka
u divljoj vodi.
Kod izbora odjela uz debljinu materijala treba obratiti pažnju i na veličinu.
Odijelo mora pratiti konture tijela i usko prijanjati (da spriječimo cirkulaciju
vode unutar odijela), ali nam ne smije biti pretijesno.
Suho odijelo
U izgledu i načinu zaštite bitno se razlikuje od mokrog
odijela. Umjesto da zarobi vodu uz kožu, ono je ne propušta jer je napravljeno
od vodonepropusnog materijala. Ovakva odijela imaju vodonepropusni patent
koji nam omogućava brzo i jednostavno odijevanje, a na vratu te zglobovima
ruku i nogu imamo lasteks materijal što ih čini vodonepropusnima. Suho odijelo
je dovoljno prostrano, pa ispod njega se može odijenuti i nešto odjeće,
naravno ne previše da ne sputava normalne kretnje tijela.
Anorak (Šuškavac)
Po dizajnu je sličan gornjem dijelu suhog odijela. Ovaj
dio odjeće nas u potpunosti štiti od zaljevanja dok smo u raftu, ali kod
plivanja propušta vodu kod pojasa. Najčešće se koristi u kombinaciji s mokrim
odijelom, a za toplih dana i sam je dovoljan za zaštitu od hladnoće.
Neoprenske čarape, čizmice i rukavice u kombinaciji ili sa suhim odijelom
pružaju nam potpunu zaštitu od hladnoće. Čizmice nam omogućavaju i sigurnije
kretanje u raftu te po skliskome obalnom terenu. Za toplih dana preporučuju
se specijalno dizajnirane sandale sa samoljepljivim (čičak) trakama.
Prsluci za spašavanje
Prsluk za spašavanje rafteri obavezno moraju koristiti
na svakoj rijeci. Oni uz povećanje istisnine u slučaju plivanja također
štite torzo od ozljeda i osiguravaju dodatnu zaštitu od hladnoće. Kod odabira
prsluka u obzir moramo uzeti dva osnovna čimdbenika: veličinu i istisninu.
Prsluk nam po veličini mora odgovarati za cjelodnevno nošenje i ne smije
sputavati prilikom plivanja ili veslanja. Treba nam prianjati uz torzo i
ne smije biti olabavljen te se penjati preko glave u brzacima. Mnogi prsluci
su napravljeni tako da se mogu ugađati raznim veličinama pomoću zateznih
traka na ramenima i torzu. Da budemo sigurni da uzimamo pravu veličinu potrebno
ih je isprobati nekoliko. Nakon što prsluk odjenemo i pritegnemo iskušajmo
ga tako da nas neko uhvati za ramenice i snažno trzne prema gore. Ako prsluk
propisno pristaje pri tom će se trzaju samo malo pomaknuti. Ispod prsluka
potrebno je nositi neku odjeću za zaštitu od hladnoće. Zbog toga uz pomoć
zateznih traka treba ostaviti dovoljno prostora za spomenutu odjeću. Drugi
važan čindbenik je istisnina. Osnovna svrha prsluka je održavanje brade
i usta nad vodom dovoljno dugo da nam omogući udisaj. Prije odluke o potrebnoj
istisnini treba uzeti u obzir vlastite sposobnosti i težinu rijeke niz koju
se imate namjeru spuštati. Treba znati težinu rijeke, kolika je vaša tjelesna
težina, kakvu odjeću namjeravate nositi ispod prsluka (mokro odjelo povećava
istisninu za 3-4 kg, a zrakom ispunjeno suho odjelo i više), i koliko ste
dobri plivači. Ako ste slab plivač ili se pak namjeravate spustiti na klasi
IV ili V , prsluk s maksimum istisnine će povećati vašu sigurnost dok plivate.
Što je istisnina prsluka veća više nas sputava dok veslamo ili plivamo.
Prsluci velike istisnine bijeg iz role mogu učiniti težim. Vrsni plivači
na rijekama manje klase težine mogu mogu nositi prsluke sa malom istisninom.
Budući da je mnogo čimdbenika uključeno u odabir prsluka za spašavanje,
pitajte prodavača za savjet ili uzmite nekoliko prsluka da budete spremni
na sve.
Kacige
Kacige su postale neizbježan dio opreme na mnogim rijekama,
a naročito na divljoj vodi klase IV ili V. Kacige se sastoje od čvrste ljuske,
sustava traka ili umetaka za amortizaciju udaraca te trake koja se pričvršćuje
ispod brade kako bi kaciga bila stabilnija. Vanjska ljuska može biti napravljena
od plastike, karbona ili nekog drugog laganog ali čvrstog materijala. Danas
je gotovo nemoguće u renomiranim prodavaonicama opreme za divlje vode naći
kacigu čija je ljuska napravljena od inferiornih materijala. Zbog toga pri
kupovini kacige najveću pažnju treba obratiti obliku i veličini kacige.
Pravilno oblikovana kaciga odgovarajuće veličine treba pokrivati cijelu
glavu uključujući tjeme, sljepoočnice i uši ali i omugućavati nesmetano
nošenje. Neke kacige imaju i zaštitu za lice i nazivaju se integriranim
kacigama i obavezne su u paraglajdingu (padobransko jedrenje). Ove kacige
štite veslača od ozljeda pri eventualnom sudaru sa stijenom, udarca vesla
ili sudara s drugim veslačem. Kod odabira kaciga obratite pažnju na postavu.
Bez obzira koju vrstu amortizacije odaberete, pjenastu postavu ili sustav
traka, nećete pogriješiti jer oba sustava pružaju dobru zaštitu. Uz to,
kaciga nam treba biti udobna za nošenje i odgovarajuće veličine. Traka na
podbratku treba sigurno držati kacigu na mjestu, sprečavajući da spadne
nazad i ostavi nezaštićeno čelo, odnosno da sklizne naprijed i zakloni nam
vidik.
OPREMA ZA RAFTING IZLET
Ugodan izlet na rijeci lako se može pretvoriti u fijasko
ukoliko ne koristimo odgovarajuću opremu. To ne znači da svoj teško zarađeni
novac moramo potrošiti na najkvalitetniju moguću opremu, nego da odaberete
onu koja je napravljena tako da izdrži sve izazove koja divlja rijeka postavlja
pred nas. Na svakom putovanju rijekom trebalo bi imati sljedeću osnovnu
opremu: karabine, noževe, zviždaljke, konope, kruške (komad metala koji
slobodni penjaći koriste pri penjanju uz okomitu stijenu) , konop za bacanje,
statički konop i konop prve pomoći. Karabini su dio opreme koji na rijeci
možemo koristiti u različitim situacijama. Možemo ih upotrijebiti pri vezivanju
rafta za obalu, kao zamjenu za konope pri spašavanju konopom, ili u kombinaciji
s konopom za vračanje rafta u normalni položaj (nakon prevrtanja). Možemo
ih zakačiti za prsluk, ali pri tome moramo paziti da pomični dio bude okrenut
unutra (prema tijelu) kako bi izbjegli slučajno ukopčavanje u konop, grane
ili slično. Nož nam služi da bi odrezali dno prikovanog plovila ili da brzo
prerežemo neki od konopa prije nego nekog zapetljavanje u njih dovede do
opasnosti. Nož držimo na ramenu ili prsima, zakačenog za prsluk, spremnog
za brzu upotrebu. Zviždaljku koristimo za privlaćenje pažnje ostalih sudionika
rafting izleta ili za signalizaciju. Gurtna je kratki konop (oko 1,5 metara
dužine 5-7mm širine) spojen duplim ribarskim čvorom. Koristimo ga za iste
situacije u kojima i karabine, a nosimo ga oko pojasa spojenig karabinom,
ili ga pričvrstimo za raft na mjestu gdje sjedi skiper. Kruška je dio opreme
koji je ime dobio zahvaljujući svom obliku. Vrlo je korisna kada trebamo
osloboditi plovilo omotano oko prepreke. Kruška povećava efikasnost svakog
sustava spašavanja u kojem koristimo konope. Za upotrebu na rijeci izaberimo
krušku napravljenu od aluminijske legure dimenzioniranu za konop od 11mm.
Konopac za bacanje (poznat i kao vreća za bacanje, konop za spašavanje,
vreća za spašavanje) je nezaobilazan dio opreme koju moramo imati na svakom
riječnom putovanju. Ovaj dio opreme koristimo tako da prema plivaču bacamo
vreću, dok drugi kraj konopa ostaje kod bacača. Konop je napravljen tako
da pluta na vodi, a vreće su uglavnom u jarkim bojama kako bi je plivač
lakše uočio. Kada nije u uporabi vreća treba biti uredno spremljena (konop
propisno složen u vreći), kako bi izbjegli zaplitanje. Statičko konop koristimo
pri oslobađanju plovila omotanog oko prepreke ili zarobljenog plivača. Takve
situacije zahtijevaju vrlo snažan konop s minimumom rastezanja. Takav konop
treba biti dug barem 50 metara, a širok 11 milimetara. Komplet prve pomoći
je standardni dio opreme na svakom putovanju rijekom. Pri sastavljanju kompleta
uzmite u obzir vrstu ozljeda koju možete očekivati na dionici koju želite
preći, lokaciju najbliže medicinske ustanove i preporuku stručne osobe.